U Sarajevu se ponovno razmišlja o alijansi

petak, 24. veljače 2017.

Predsjednik HSP-a BiH Stanko Primorac, u intervjuu za Večernji list, govori o političkoj situaciji u BiH koja sve više podsjeća na devedesete. Naglašava potrebu zajedničkog nastupa svih hrvatskih političkih stranaka. Ističe i kako se u Sarajevu ponovno razmišlja o stvaranju Vlade FBiH bez legitimnih hrvatskih predstavnika te upozorava kako bi to bio pogrešan korak.

Nedavno ste održali sastanak s vodstvom HDZ-a BiH, prilikom čega ste mu dali potporu u borbi za jednakopravnost Hrvata u BiH. Je li krajnje vrijeme da Hrvati nastupe zajedno?
"Apsolutno. Prije svega rekao bih koji je stav HSP-a BiH. Mi smo uvjereni da je ovaj sadašnji politički zamah jasan znak svim hrvatskim strankama da bi trebale imati zajednički stav. HSP BiH opredijelio se za snažniju suradnju i djelovanje kroz HNS. Tako smo nakon posljednjeg izvještajnog sabora HNS-a aktivirali veći broj svojih kadrova u razna tijela HNS-a. Sljedećih ćemo dana Predsjedništvu HNS-a i Glavnom vijeću HNS-a dati prijedloge naših kandidata za svih 12 radnih tijela Glavnog vijeća. Ja sam, kao predsjednik, dobio jednoglasnu podršku Predsjedništva HSP-a BiH da iniciramo sastanak s vodstvom HDZ-a BiH, kao i vodstvima ostalih hrvatskih stranaka, na što smo potaknuti nizom razloga. Mi se s HDZ-om BiH zaista u puno stajališta dugo godina nismo slagali kad su u pitanju i pogledi o unutarnjem uređenju BiH, ekonomska i mnoga druga pitanja koja tište Hrvate u BiH. Također, tu je i pitanje trećeg entiteta, međutim, moram biti iskren i reći da na nekoliko sjednica Predsjedništva HNS-a, na kojima sam sudjelovao kao predsjednik HSP-a BiH, ni od koga nisam čuo nikakvu inicijativu vezanu uz treći entitet. Ono u čemu se slažemo i dajemo potporu i predsjedniku HNS-a i u čemu se slažemo s HDZ-om BiH je inicijativa o izmijeni Izbornog zakona i moguća (koja bi iz toga proizišla) inicijativa za izmjenu Ustava BiH. Prva inicijativa bi provela odluku Ustavnog suda koja je donesena nakon apelacije Bože Ljubica koja je svakako vrijedna pozornosti, inicijativa o izboru predstavnika hrvatskog naroda, prije svega, u Dom naroda i Predsjedništvo, a druga bi trebala provesti odluku "Sejdić-Finci" na koju se čeka godinama. Također smatramo kako presuda Ustavnog suda za grad Mostar treba u potpunosti biti provedena."

U kakvom su sada položaju Hrvati u BiH? Jesu li ravnopravno zastupljeni u institucijama FBiH?
"Po nacionalnoj strukturi zaposlenih u institucijama FBiH vidljivo je kako su ti podaci porazni, kao što je porazna činjenica da, po sadašnjem Izbornom zakonu, kad bi Hrvati izabrali sve svoje predstavnike, nemaju mogućnosti do kraja konzumirati ustavno pravo da budu jednakopravni. HSP BiH je to najbolje osjetio sudjelovanjem u jednom razdoblju u Vladi FBiH. Ustavna pozicija hrvatskih predstavnika u federalnoj Vladi, federalnim ili državnim agencijama ili u bilo kojoj drugoj instituciji toliko je loša da se jednostavno može napraviti vrlo malo ili ne može ništa. Inicijative o kojima se raspravljalo u HNS-u (tri modela u radnoj verziji), koje definiraju način i mogućnost izbora hrvatskih predstavnika, omogućuju Hrvatima birati svoje predstavnike i ne zadiru ni u kakve ustavne izmjene, a najmanje imaju veze s trećim entitetom. Bilo koja da se prihvati kao službeni stav HNS-a, trebala bi biti prihvatljiva svima, prije svih, Bošnjacima. Mislim da bi rješavanje Izbornog zakona stvorilo okvir za kvalitetniji i jasniji put BiH prema EU i za dugoročnu stabilnost i sigurnost iako iz posljednjih političkih poruka , pogotovo bošnjačkih, pa i nekih srpskih stranki, postaje jasnije komu je stalo da BiH nastavi putem prema euroatlantskim integracijama, a komu su bitnije neke druge stvari, odnosno status quo. Definitivno, Hrvatima je strateški cilj put u EU, a nisam siguran koliko to odgovara drugim konstitutivnim narodima."

Europski parlament prihvatio je rezoluciju kojom se federalizacija predlaže kao model rješavanja unutarnjih problema u BiH. Kako HSP BiH gleda na taj prijedlog?
"Mislim da je to jasan znak svim politikama u BiH da se zaista situacija u ovoj zemlji treba dovesti u red te da BiH nema alternative europskom putu. Smatram da se i prethodne, kao i ova rezolucija EP-a, prije svega treba shvatiti vrlo ozbiljno. To je, po mom mišljenju, snažna poruka europskih zastupnika koji se jasno i nedvosmisleno zalažu za jednakopravnost Hrvata u BiH. Zadovoljan sam i službenom politikom koju vodi Zagreb u posljednje vrijeme prema Hrvatima u BiH. Stječe se dojam da je napokon službeni Zagreb shvatio kako ima obvezu brinuti o Hrvatima u BiH na pravi način te da to ne smije biti samo mrtvo slovo na papiru."

Od političkog Sarajeva i dijela međunarodnih dužnosnika može se čuti kako federalizacija ili hrvatska federalna jedinica predstavlja nacionalnu podjelu BiH, kao da to već sada nije slučaj, a srpski pak ne daju ni pedalj RS-a. Kako do rješenja, može li se to uopće mirnim putem riješiti?
"Nadam se da može. Rat je doveo do Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, ali složit ćemo se ipak da je tad Daytonski sporazum proveden do kraja mirnim putem, ozbiljnim angažiranjem međunarodne zajednice u BiH čiji bi predstavnici u ovim trenucima trebali biti glasniji i uključiti se u rješavanje pitanja Hrvata. Smatram kako su pretihi i licemjerni s obzirom na to da su Hrvati u sadašnji položaj dovedeni zbog posljedica njihove politike, odnosno intervencijama na Ustav FBiH, kada su raznim amandmanima dokinuta prava Hrvatima. Predlagao sam na sjednici Predsjedništva HNS-a da zatražimo sastanak s OHR-om, odnosno visokim predstavnikom i da jedan od naših zahtjeva bude stavljanje izvan snage ustavnih amandmana koji su nametnuti 2000. i 2001. pod plaštem provedbe odluke o konstitutivnosti, a čime su dokinuta prava Hrvata na svim razinama u BiH. Kada je riječ o političkom Sarajevu i njihovim porukama o teritorijalnoj podjeli, kao i o stavovima političara iz RS-a, jasno je da će velika većina njih zastupati stav kakav zastupaju jer to njima odgovara. Političari u RS-u argumente crpe iz Daytonskog sporazuma koji je potpuno jasan, isto tako se postavlja većinski narod u FBiH, dakle tu je u jako lošoj poziciji hrvatski narod koji bez suglasnosti druga dva konstitutivna naroda nema institucionalni kapacitet pokušati promijeniti situaciju. Ovdje moram istaknuti da nisam čuo ni od jedne ozbiljne hrvatske političke stranke nikakvu inicijativu o trećem entitetu, dok je jako zanimljivo da u isto vrijeme sve bošnjačke stranke aktualne na političkoj sceni uporno spominju tu vrstu podjele. Ponavljam da hrvatske stranke trenutačno inzistiraju samo na izmijeni Izbornoga zakona koji bi popravio poziciju Hrvata te postavljam pitanje kako možemo podijeliti nešto što je toliko podijeljeno da ne može biti podijeljenije. Gotovo pola države je država u državi, ostalih 51 posto, uključujući Distrikt Brčko, je Federacija većeg broja županija. Hrvatima se iz nekih razloga opet spočitava neka nova podjela, povezuje se to s NDH, fašizmom. Zanimljivo je da se u BiH upravo antifašisti često puta služe fašističkim stajalištima, izjavama i nastojanjima, a spočitavajući to nekom drugom ili trećem. Također, jasni su i motivi određenih stranaka, posebice SDP-a, koje se protive izmjenama Izbornog zakona jer će na taj način izgubiti povlasticu koju su do sada imale da vrlo elegantno kandidiraju Hrvata za člana Predsjedništva BiH, a izaberu ga u sredinama gdje danas živi vrlo mali broj Hrvata. To je nešto što mora prestati ako želimo dobro BiH."

Bez izmjene Izbornog zakona mislite li da će za desetak godina ovdje uopće biti Hrvata?
"Izmjene Izbornog zakona zasigurno bi ohrabrile mnoge koji razmišljaju o odlasku iz BiH da ostanu. Potrebu izmjene Izbornog zakona uporno ističem zbog činjenice da, prema zakonu koji je na snazi, kad bi sve hrvatske stranke sa svim svojim kapacitetima zagovarale određenu politiku i nastupale zajedno na nekim od sljedećih izbora, sumnjam da bi mogle izabrati dovoljan broj svojih predstavnika u institucijama FBiH koji bi mogli zaštiti minimalna nacionalna prava našeg naroda. Ako ne dođe do promjene Izbornog zakona i mnogih drugih zakona, a već imamo problem da je najmalobrojniji narod ostao bez najvećeg broja radno sposobnih i mladih obrazovanih ljudi, teško će biti očekivati da ovaj narod opstane u BiH. Zato smatram da je zaista potreba svih hrvatskih stranaka sada se zajednički izboriti za izmjene Izbornog zakona kao prvog koraka, a drugi korak će morati biti izmjene Ustava BiH i to bi sigurno doprinijelo stabilnosti države, a time i poboljšanju ekonomskih i društvenih prilika u BiH te ostanku mladih. Taj potez bi relaksirao i međunacionalne odnose jer trenutačna krizna situacija neodoljivo podsjeća na devedesete i početak rata. Nas Hrvate ova situacija vraća i na neka prošla vremena i poznatu matricu kada jedan narod odlučuje uime drugoga. Bojim se da nas to može odvesti tamo gdje bismo sigurno najmanje željeli."

Sprema li se nova platforma?
"Mogu kazati da mi je poznato da se o takvoj mogućnosti razgovara u Sarajevu. Isto tako, nisam siguran da postoje stranke koje imaju politički kapacitet da bi takvo nešto mogle realizirati. Govorim, prije svega, o hrvatskim strankama. Mislim da postoje ozbiljna razmišljanja o nečem sličnom, alijansi ili novoj platformi, ali da nema ni jednog ozbiljnog političkog subjekta s hrvatske strane koji bi se odvažio takvo nešto napraviti, pogotovo jer sadašnji način funkcioniranja HNS-a ima vrlo široku potporu, prije svega, hrvatskog naroda u BiH. Vidimo i potporu koju HNS-u daje Republika Hrvatska, naputke i upozorenja Bruxellesa, tako da sumnjam da bi se u takvim okolnostima takvo nešto lako moglo dogoditi. S druge strane, takvu mogućnost ne treba isključiti s obzirom na to da je, prema sadašnjem Izbornom zakonu i Ustavu, moguće formirati Vladu FBiH bez formalnog sudjelovanja ijedne hrvatske stranke. Ako bi se kojim slučajem ponovila alijansa ili platforma, to bi slomilo BiH."

HSP BiH je sudjelovao u jednoj takvoj vladi. Kako gledate na taj potez sa sadašnje pozicije i što biste savjetovali strankama koje razmišljaju o tome?
"Mi smo tada s HDZ-om 1990. u koaliciji ostvarili značajan rezultat iako nismo osvojili većinski broj glasova hrvatskih glasača. Vođen postotkom glasova, zajedno s partnerom, bio sam za ulazak u Vladu FBiH, međutim, u zadnjem trenutku HDZ 1990. je odustao od te varijante s nizom argumenata koji su za mene tada bili neprihvatljivi. Nadao sam se da je riječ o građenju pregovaračke pozicije, međutim, vrlo brzo je bilo jasno da oni neće ulaziti u to. Ako me sada pitate bih li to ponovno napravio, odgovor je jasan - da ne bih na taj način ulazio u Vladu FBiH. Međutim, prilikom ulaska u platformu dobili smo jamstvo ostalih političkih partnera da ćemo napraviti određene promjene. Zakon o načinu odlučivanja unutar Vlade FBiH, Zakon o lustraciji i još puno toga potpisano je u dokumentu nazvanom "platforma", međutim, izigrani smo kao malobrojan klub unutar Zastupničkog doma i kao klub unutar Doma naroda gdje nismo imali kapacitet utjecati na odluke. Prije ulaska u tu koaliciju smatrao sam da je moguće imati korektan odnos s većinskim strankama u Sarajevu, međutim, pokazalo se da smo prevareni, prije svega, od SDP-a, dok je SDA bio puno korektniji, ali se uglavnom ponašao nezainteresirano. Iz tog iskustva sam shvatio da Hrvati, dok god su u ovakvoj ustavnoj poziciji, moraju biti jedinstveni. Veliki sam protivnik jednoumlja, ali to sada treba staviti u drugi plan, trebamo se izboriti za ustavnu poziciju, a potom i za politički pluralizam i malo više demokracije."

Iza nas su lokalni izbori. Jeste li zadovoljni rezultatima HSP-a BiH?
"S obzirom na to kroz kakva je unutarstranačka previranja i turbulencije prošla stranka, mogu reći da trebamo biti zadovoljni. Jasno je da HSP ima priliku vratiti se na političku scenu kao ozbiljan politički faktor. Prije svega, cilj HSP-a je ojačati i konsolidirati nas kao političku opciju, a time i dati doprinos na svim razinama, u svim institucijama, a time i HNS-u. Osvojili smo više od 20 vijećničkih mandata, jedno načelničko mjesto, parlamentarni smo u 18 općinskih vijeća kroz samostalne ili koalicijske liste, parlamentarni smo u 4 županije i u Skupštini RS-a, smatram da možemo za sada biti zadovoljni. Trenutačno radimo na poboljšanju infrastrukture stranke, kadrovski i organizacijski te na svaki mogući način. Jačim angažmanom u HNS-u želimo promijeniti percepciju spram HSP-a koja nas prati u posljednjih pet-šest godina. Također, suradnja s HDZ-om BiH je inicijativa kojom želim postići određeno relaksirano ozračje unutar političke scene. Mislim da je stanje u stranci vrlo dobro, da će u skoroj budućnosti biti još bolje."

Vašim dolaskom na čelo stranke vraćaju se i stari članovi koji nisu bili zadovoljni radom vašeg prethodnika?
"Postoji jedan broj ljudi koji su stranku napustili isključivo zbog nezadovoljstva ranijim vodstvom. Jedan broj njih se već vratio u stranku. Siguran sam da znam na koji način i kako se HSP može revitalizirati i postati ponovno ozbiljan politički faktor. Prvenstveno će tu ključnu ulogu odigrati mladi obrazovani simpatizeri kojih je svakog dana sve više. Ovim putem usudio bih se pozvati sve mlade ljude da ne napuštaju BiH jer za poziciju koju hrvatske stranke sada pokušavaju izboriti, odnosno obraniti ustavnu poziciju, trebaju nam svi Hrvati, a posebice mladi."

Kako komentirate uhićenja hrvatskih branitelja pripadnika HVO-a i HOS-a i radi li se tu, po vašem mišljenju, o političkom progonu? Tijekom prošle godine samo na području Hercegovine uhićeno je više od 30 branitelja.
"S obzirom na to da sam na neki način vezan uz sve te događaje, uvjeren sam da se tendenciozno provode i istrage i uhićenja kad su u pitanju ratni zločini. Također da se selektivno primjenjuje Kazneni zakon BiH, za jedne se primjenjuje zakon koji je vrijedio u to vrijeme, a za druge Kazneni zakon iz 2003. Samom tom činjenicom je jasno da ne vrijede ista pravila za sve."

Kakva je razlika?
"Ogromna. Kad su u pitanju ratna djelovanja i eventualni ratni zločin, Kazneni zakon iz bivše Jugoslavije koji se primjenjuje samo za odabrane ne podrazumijeva zapovjednu odgovornost koja se primjenjuje mahom na Hrvate i koja je zaista nešto enigmatično za mnoge zapovjednike. I sam sam bio zapovjednik u ratu, od razine voda do one zapovjednika brigade, pa i više od toga. Zapovjedna odgovornost ostavlja toliko prostora za manipulaciju da gotovo svakog zapovjednika, od razine desetine do one zbornoga područja ili glavnog stožera, možete optužiti za bilo što u bilo kojem trenutku iako on pri tome nije imao nikakve ni formalne ni zapovjedne veze s određenim događajem. To ostavlja ogroman prostor za manipulaciju onima koji vode nečiju politiku u Tužiteljstvu i Sudu BiH. Zaista se tamo manipulira, što je potpuno jasno iz činjenice da je moguće primjenjivati i jedan i drugi zakon. Smatram da ne možemo suditi ratne zločine po popisu stanovništva iz 1991., nego da za zločine treba suditi svima onima koji su ih počinili. Ne možemo mi, kao zakonodavci, napraviti kvotu pa da po tome sudimo časnicima iz određenog konstitutivnoga naroda. Suprotstavljam se i selektivnoj primjeni Kaznenog zakona jer ovo što se radi daleko je od pravde i pravičnosti i sigurno neće donijeti dobro BiH s obzirom na to da se stvara veliko nepovjerenje, pogotovo sudionika u ratu prema institucijama države za koju su se borili. Mislim da kod velikog broja ljudi način rada tih institucija izaziva strah. Tome u prilog ide i činjenica da je BiH napustio značajan broj časnika koji su praktički stvarali i branili ovu državu. Zamislite koji je osjećaj biti spreman dati vlastiti život za ovu državu i svoj narod, a nakon dvadeset godina biti doveden u situaciju da mora bježati iz te iste države, pred institucijama koje su stvarali i za koje su se borili. Zamislite i koja je to poruka mladim domoljubima koji bi već sutra trebali možda biti branitelji. Sudstvo i Tužiteljstvo u BiH moraju se depolitizirati ne samo kad su u pitanju ratni zločini nego i ostala kaznena dijela, boljim zakonima svesti na minimum mogućnost manipulacije i političkog utjecaja."

Kao bivši časnik i branitelj, jeste li zadovoljni položajem u društvu i statusom svojih suboraca?
"Naravno da nisam, to će sigurno reći svaki sudionik rata u BiH, pogotovo pripadnik HVO-a ili HOS-a koji su, opet kao najmalobrojniji, bili najviše izloženi nekakvim represivnim eksperimentima kad su u pitanju revizija i rješavanje njihovih zakonom zajamčenih prava. Naravno, tu je i čitav niz zakona koji su doneseni i koji su omogućavali manipulaciju, uvođenje u prava pojedinaca koji to ni na kakav način ne zaslužuju, a samom tom činjenicom su izazvali revolt stvarnih sudionika rata te doprinijeli nesređenoj situaciji u braniteljskoj populaciji. Mislim da tu još ima prostora da se stvar popravi. Jako smo zainteresirani za izmijene zakona u RH koja također tretira branitelje iz BiH i na određen način otvara mogućnosti pomoći, zbrinjavanja i rješavanja statusa pripadnika HVO-a, nadam se i HOS-a. Kroz dužnost zastupnika u Parlamentu FBiH i kao ratni zapovjednik HOS-a uspio sam izlobirati rješavanje statusa pripadnika HOS-a i tim zakonom bar na papiru izjednačiti njihova prava s onima drugih postrojbi u BiH. U stvarnosti, sve je malo drugačije. Još uvijek se borimo za ostvarenje tih prava, a imamo i obećanje nadležnih da se zakon donesen 2013. realizira u dijelu koji se odnosi na HOS. I u tom segmentu će se moći doprinijeti kroz izmjene Izbornog zakona, odnosno izbor legitimnih hrvatskih predstavnika u institucije BiH."

Razgovor je objavljen u Večernjem listu, 23. veljače 2017. godine.

logo

Hrvatska stranka prava
Bosne i Hercegovine

Dužnosnici HSP BiH

Predsjednik: Stanko Primorac
Dopredsjednici: Lazo Rajič
Viktor Kvesić
Željko Koroman
Željko Stipić
Glavni tajnik: Petar Milić
Predsjednik Gl.stana: Berislav Elez
Predsjednik Zajednice hrvatskih branitelja "Vitez Blaž Kraljević": Zdenko Dominović
Predsjednica Zajednice pravaških žena "Kraljica Jelena": Sanela Osmić
Podržavate li inicijativu HSP-a BiH o donošenju Zakona o lustraciji?
Da
76%
Ne
14%
Ne znam
10%
Ukupno glasova: 533