Stav HSP BiH na temu "Demografija u BiH"

srijeda, 21. ožujka 2018.

Prema konačnim rezulatatima popisa stanovništva, provedenog u 2013. godine u BiH živi 3.531.159 stanovnika, od čega u entitetu Federacije BIH 2.219.220 ( 62,85 %), u Republici Srpskoj 1.228.423 ( 34,79 %), te u u Distriktu Brčko 83.516 ( 2,37%) stanovnika

Kada je riječ o nacionalnoj strukturi stanovništva, u BiH živi 50,11% stanovnika koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 37% izjasnilo se kao Srbi, a kao Hrvati se izjasnilo 15,43% stanovnika.

Nacionalono se nije izjasnilo 0,77% stanovnika BIH, dok je manje od 3% u kategoriji "ostalih" u što ulaze pripadnici 17 nacionalnih manjina te druge etničke skupine.

Po entitetima, u Federaciji BiH živi 70,4% Bošnjaka, Hrvata 22,4%, Srba 3,6% dok u Republici Srpskoj živi 81,5% Srba, 14% Bošnjaka i 2,4% Hrvata.
Što se tiče Distrikta Brčko situacija je sljedeća: 40,3% Bošnjaka, 34,6% Srba i 20,7% Hrvata.

Prema vjeroispovijesti, u BiH živi 50,7 posto muslimana, 30,75 posto pravoslavaca te 15,19 posto katolika.

Najveća koncentracija stanovništva u BiH po broju stanovnika je Sarajevo kao najveći grad koji broji 275.524 stanovnika, Banja Luka koja je ujedno i najveća općina s 185.042. stanovnika, Tuzla broji 110.020, Zenica 110.663, Bijeljina 107.715 te Mostar sa 105.797 stanovnika.

Eminentni stručnjaci smatraju da podaci iz popisa stanovništva ne bi trebali služiti za donošenje političkih odluka o ustroju naše zemlje jer je riječ o konstitutivnim narodima iako isti upozoravaju na mogućnost da Hrvati padnu ispod 10%, što znači kako će postati upitna i konstitutivnost hrvatskog naroda.
U BiH danas nema više od pola milijuna Hrvata, nego 405 000 do 410 000, po podacima hrvatskih župa koji su objektivni i koje trebamo uzeti kao realan broj Hrvata u BiH.
Što se tiče očekivanja trendovi iseljavanja iz BiH će se nastaviti i biti još gori po Hrvate u BiH, a trend useljavanja Hrvata iz Republike Hrvatske ili Hrvata iz drugih zemalja u kojima žive neće se dogoditi.
Procjene ukazuju i na to da će postotak srpskog naroda u BiH također padati.

S druge strane Bošnjaci su druga priča i kod njih neće biti demografskih problema jer će se u BiH useljavati muslimansko stanovništvo sto već predstavlja ozbiljnu pojavu pa i problem o kojem se ne govori.

Bošnjaci će se u BiH, možda za 20 godina, približiti i dvotrećinskoj većini, a onda je upitna država u ovakvom obliku. BiH je izgubila oko 1.150.000 stanovnika u odnosu na 1991.godinu, što je, posljedica rata i agresije.
Danas, sva tri naroda u BiH imaju manje stanovništva u ukupnom broju, no u postocima su Hrvati, kojih je 1991. bilo 17,3%, doživjeli najveći pad, na 15,43% , Bošnjaci rast s 43,4 % 1991. godine na 50,1% 2013.godine. Srbi su također su doživjeli pad na 30,78%.

Ako naprijed navedeno sumiramo, od 1991. do 2018. godine, Republika Srpska je izgubila 450 871 stanovnika, Federacija BiH oko 700 000, BiH ukupno 1.150. 000 stanovnika.

Nedavno je jedan ugledni demograf u Hrvatskoj upozorio da se Hrvatima zbiva "demografski "tsunami" podcrtavajući da misli na Hrvate u cijelini i u RH i u BIH te je ubrzo nakon ove izjave podnio ostavku na mjesto državnog tajnika.

BIH postaje prostor u kojem vladaju frustracija i očaj. Kada mlade ljude pitate o političarima i politikama koje provode, odgovor tih istih je ili pun ironije ili tirada mržnje prema političkim elitama a odgovori su pak sljedeći: "Ne osjećam da me itko od njih predstavlja." Ja sigurno neću glasati jer nemam za koga", "Političari ovdje samo kradu." "Svi, baš svi su jednaki" i slično. Veliki broj tih mladih i obrazovanih ljudi će kazati da čeka poziv od rođaka, brata ili nekog prijatelja iz Irske, Njemačke i drugih zapadnih zemalja kako bi napustio svoju domovinu.

Mnogi će kazati da to nije loše jer i naši očevi su išli trbuhom za kruhom i boljim životom, ali postoji velika razlika u migracijama koje su se događale 60-tih godina prošlog stoljeća i današnjeg vremena.

Razlika je u tome što su naši očevi, bez znanja stranih jezika, tek s osnovnim obrazovanjem, kao radnici napuštali svoja vjekovna ognjišta, a vraćali se kao kvalificirani radnici, obogaćeni znanjem, sa značajnom ušteđevinom, te bili zamašnjak poduzetništva 80-ih godina prošlog stoljeća.

Današnji migranti su nerijetko visokoobrazovani mladi ljudi koji odlaze sa sveučilišnim diplomama i sa znanjem jednog ili više stranih jezika, što nameće pitanje njihovog povratka uopće.

Porazno je za jednu državu da visokoobrazovani ljudi, među kojima nerijetko doktori i magistri određenih znanosti, inžinjeri i sl., rade poslove koji nisu sukladni njihovoj stručnoj spremi, a sve kako bi osigurali egszistenciju sebi i svojim obiteljima.

Mladi, obrazovani i sposobni ljudi koji su mukotrpno došli do svojih stručnih znanja i sposobnosti, oni isti koji nisu u kratkom roku došli do sumnjive diplome privatnih veleučilišta, već su redovnim putem uz ogroman rad, trud i odricanje došli do stvarnih i vjerodostojnih diploma, na opću žalost ovog društva u kojem živimo, rade za mizerne plaće, kod poslodavaca - poduzetnika, koji u realnom tržišno uređenom svijetu sigurno se takvim imenom ne bi mogli zvati.

To je razlog što ovi čestiti ljudi odlaze, razočarani, isfrustrirani i očajni radije konobariti, čistiti ili uzdrzavati stare i nemoćne, po zapadnim zemljama gdje su barem poštovani i adekvatno plaćeni za svoj rad.

Kakva se poruka šalje budućim generacijama koji se odluče proći kroz dugogodišnje mukotrpno školovanje kako bi na kraju puta postali tek statistički podatak nezaposlenih na burzi rada?

Problem postoji i kod uposlenih ljudi koji sa plaćom od 500,600 i 700,00 KM ne mogu dostojno živjeti od svoga rada.

Dakle, najveći i ključni problem u BiH je gospodarski problem koji je vidljiv golim okom, jer nezaposlenost u BiH dosegla takve razmjere koji prijete opstanku kako ljudima tako i državi.

Ključna poluga za demografski oporavak države je konsolidacija gospodarstva za koju su potrebne kvalitetne investicije, reforma školstva, što podrazumjeva obrazovanje za deficitarna zanimanja....

Problem, nije samo loše gospodarsko stanje nego i dominantna partikularistička kultura koja uvjetuje napredak i prosperitet pojedinca njegovom pripadnošću određenoj političkoj stranci, etničkoj pripadnosti, obitelji itd. Upravo zbog tih partikularističkih vrijednosti u društvu koje naočigled univerzalnih zakona zapravo primjenjuje nejednakost.

Korupcija cvjeta u svim svojim oblicima i na svim razinama: od nepotizma do klijentelizma, kupovanja glasova, mita, partitokracije i, naposljetku ropstva države od posebnih interesa.

Naprijed navedeno, je društvo u kojem živimo, dovelo u vrlo opasnu poziciju da se polako, ali sigurno, urušava društveno i političko povjerenje, što ima dugoročne posljedice na sustav vrijednosti i održivost političkog sustava.

Dok god ljudi s time žive, dok god vide da se načelo nepristranosti u zakonima i njihovoj aplikaciji redovito krši, neće nam se ništa značajno promijeniti. Ljudi će i dalje odlaziti.

Političke stranke se najčešće bave temama o kojima lako komuniciraju s biračima, odnosno koje su relativno jednostavne za razumijevanje i ne traže specijalizirano znanje. To su teme o kojima birači često već imaju nekakav stav odnosno o kojem oni ne moraju dugo promišljati. Primjeri takvih tema su pobačaj, istospolni brakovi, ratni zločini ili tko je bio na kojoj strani za vrijeme rata, tko je lopov a tko nije, tko je bolji Hrvat itd.

Primjerice, svaka stranka će vam reći da želi smanjiti nezaposlenost, no malo je onih, ako ih uopće ima, koje godinama razrađuju temeljit plan javnih politika koje će taj cilj realizirati. To je velikim dijelom posljedica nezrelosti i nekonsolidiranosti političkog, pa i stranačkog sustava u BIH.

Mi, članice HNS-a, trebamo se očitovati o mjerama i donošenju zakona kojima se utječe na demografski oporavak zemlje i ugroženih područja, o zabrani rada nedjeljom... porodiljnim naknadama, nagradama za 4 i 5 dijete bar na razini županija ili općina, što bi bio ključan zaokret politike u rješavanju demografskih problema.

Domovinski je rat i agresija zasigurno, najvećim dijelom su utjecali na ekonomsko zaostajanje BIH za tranzicijskim državama, no jednako kobni su bili i učinci dogovorne pretvorbe, prepletenost privatnih i političkih interesa, fokusiranje na povijesne teme i ideološka prepucavanja, kriminal, izostanak konsenzusa o najvažnijim pitanjima, poistovjećivanje stranačkih i nacionalnih interesa itd.

Hrvatska politika u BIH, nikada nije iskoristila, na ispravan način, veliki potencijal koji ima u svome iseljeništvu te kako da se njihova znanja, kapital i ideje preusmjere u BIH pa i u Hrvatsku, jer je to bolje nego da ostanu u trećim zemljama.

Spomenuti ćemo jedan zanimljiv primjer, tu pred našim vratima, Francuska i Švedska već više od stoljeća pokušavaju riješiti demografske probleme i smatraju se državama i nacijama najuspješnijim u liječenju te bolesti društva, a još nisu ni iz daleka riješili to pitanje. Ono što je zanimljivo pogotovu kod primjera Francuske koja je pokušala to riješiti uvozom radne snage i proimigracijskom politikom koja im se razbila o glavu ovo je zanimljivo spomenuti zbog trenutnog trenda useljavanja emigranata u zemlje EU.

Gubljenje ljudi svih profila a pogotovo mladih je gubljenje najvrijednijeg resursa svakog naroda,

Nastavak sadašnjih trendova vodi paralizi društva odnosno naroda i nase zajednice.

Političke i ekonomske elite u našoj zajednici snose najveću odgovornost za promašene ekonomske modele i uništena radna mjesta za ne otvaranja novih, dakle oni su ti koji moraju naći riješenja, žele li pokazati odgovornost .

Odgovornost svih političkih aktera pozicije i opozicije treba biti zajednička odgovornost za demografski i ekonomski opstanak naše zajednice i naroda.

I na kraju predlažemo:

Inicijativu za osnivanje ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na razini Federacije BIH, kao prijedlog HNS-a u zamjenu za jedno od neustavnih ministarstava u federaciji, primjerice min obrazovanja, i to da bude prijedlog pobjedničkih stranaka HNS-a nakon općih izbora ove godine uz napomenu da to ministarstvo u pregovorima sa budućim partnerima dobije HNS za sebe i na taj način počne provoditi politiku demografskog oporavka.

Radna skupina za demografiju HSP BIH
logo

Hrvatska stranka prava
Bosne i Hercegovine

Dužnosnici HSP BiH

Predsjednik: Stanko Primorac
Dopredsjednici: Lazo Rajič
Viktor Kvesić
Željko Koroman
Željko Stipić
Glavni tajnik: Petar Milić
Predsjednik Gl.stana: Berislav Elez
Predsjednik Zajednice hrvatskih branitelja "Vitez Blaž Kraljević": Zdenko Dominović
Predsjednica Zajednice pravaških žena "Kraljica Jelena": Sanela Osmić
Podržavate li inicijativu HSP-a BiH o donošenju Zakona o lustraciji?
Da
76%
Ne
14%
Ne znam
10%
Ukupno glasova: 533