Stanko Primorac: Hrvatske stranke moraju zajedno na izbore, ne smije nam se ponoviti Vitez

utorak, 7. lipnja 2016.

Predsjednik HSP-a BiH Stanko Primorac Ćane govori o razlozima sazivanja posljednjeg izvanrednog izbornog sabora ove stranke prošlog mjeseca u Ljubuškom. Osvrnuo se i na razloge izbacivanja bivšeg predsjednika HSP-a BiH iz stranke te općenito stanje u HSP-u BiH. Primorac ističe važnost zajedničkog nastupa svih hrvatskih stranaka na lokalnim izborima ove godine u određenom broju općina.

U Ljubuškom je nedavno održan izvanredni izborni sabor HSP­a BiH. Koji su bili razlozi sazivanja tog sabora?
"Odluka o izvanrednom izbornom saboru donesena je 7. travnja na sjednici Predsjedništva stranke u Kiseljaku. Prethodilo joj je nekoliko nestatutarnih odluka Glavnog stana. Ponajprije nekonstituiranje Glavnog stana u skladu s izbornim rezultatima 5. izbornog sabora održanog u prosincu, zatim kršenje Statuta, što je dovelo do izvanredne situacija u HSP-u BiH. Naime, u našem Statutu stoji da ako dođe do izvanredne situacije (što je kod nas bio slučaj posljednjih mjeseci), predsjednik stranke dužan je sazvati izvanredni sabor. To su od mene pisanim putem tražili iz 30 od ukupno 36 naših podružnica. Nakon odluke o sazivanju izvanrednog sabora, Glavni stan je opet održao nestatutarnu sjednicu na kojoj je donesena odluka o razrješenju trojice mojih dopredsjednika. Sabor je održan i na njemu je izabrano novo vodstvo. Usporedno s tim prijavili smo stranku na izbore te, kao što je poznato, SIP je prihvatio prijavu HSP­a BiH, onu koju je potpisao predsjednik stranke."

Naglašavate da je prihvaćena vaša lista, znači li to da je u SIP stigla još jedna prijava uime ove stranke?
"Da. Nažalost, i to je bila jedna od nestatutarnih odluka Glavnog stana. Naime, Glavni stan ovlastio je predsjednika ovog tijela, a u tom trenutku to je bio Zvonko Jurišić (što niti je moguće po Izbornom zakonu BiH, ni po našem Statutu), da prijavi stranku za izbore. Kako je ta prijava imala i krajnje namjere, očito je po činjenici da je bilo prijavljeno dvadeset i nešto načelničkih mjesta i više od 40 općina, što također nije u skladu sa zakonom ni našim mogućnostima. Mogli smo stranku prijaviti u općinama u kojima smo imali mandate u općinskim vijećima i eventualno u općinama u kojima smo prikupili odgovarajuće potpise. Po toj usporednoj prijavi SIP-u iz HSP-a vidjelo se kako je ta skupina ljudi koja nije došla na izvanredni izborni sabor u Ljubuški imala namjeru, ponajprije zbuniti javnost, ali i unijeti pomutnju među naše članove na terenu."

Jesu li to jedini razlozi zbog kojih je predsjednik Glavnog stana Zvonko Jurišić izbačen iz stranke?
"To je jedan od razloga. Moram kazati kako nisam sretan zbog ovog čina jer je ipak Zvonko Jurišić gotovo 14 godina bio predsjednik HSP-a BiH. Preuzeo je rukovodstvo kada je stranka bila u sličnoj teškoj situaciji kao što je sada kada sam ja preuzeo njezino vođenje. Jurišić je na čelo stranke došao 2003. kada je HSP BiH bio na dnu ljestvice političke zbilje u BiH te je podigao stranku na jednu ozbiljnu razinu, što se vidi iz činjenica da smo 2006. bili sudionici vlasti na županijskoj razini u nekoliko županija, 2010. smo participirali u Vladi FBiH, imali smo nekoliko ozbiljnih općinskih načelnika. Što se dogodilo u posljednjih šest mjeseci, ni sam još ne mogu sebi objasniti, međutim, mnogo toga rezultat je kompromisa na petom izbornom saboru u prosincu 2015. Naime, nakon tog sabora dogodilo se da zapisnik o izboru članova Glavnog stana nije proveden u skladu s rezultatima izbora i to je bio dio kompromisa, što je u konačnici rezultiralo umjetnom većinom u Glavnom stanu i sve nestatutarne odluke koje sam spominjao rezultat su upravo tog kompromisa. Jedan od razloga odluke o isključivanju Zvonka Jurišića i Vinka Jakića iz stranke je i potpisivanje ugovora sa zastupnicima u RS. Naime, HSP BiH je na posljednjim izborima osvojio jedan mandat u koaliciji "Domovina" koji je osigurao još jedan mandat u Vijeću naroda RS-a te se od tih zastupnika tražilo da potpišu ugovore s HSP-om BiH, odnosno Zvonkom Jurišićem i Vinkom Jakićem. Riječ je o gotovo polovini plaće jednog i drugog zastupnika. To je nedopustivo, naš Statut to ne poznaje, a da ne spominjem načela ili moralnu odgovornost pravaša i moram reći kako se takvo nešto nikada nije dogodilo u HSP-u BiH."

Kakav je status podružnica koje se nisu odazvale posljednjem saboru?
"Mislim kako je svih šest podružnica bilo na neki način obmanjeno, da su do njih dolazile određene pogrešne informacije. Bili su obaviješteni, dobili su potrebnu dokumentaciju za sabor, međutim, još se nisu službeno očitovali zašto se nisu pojavili. Moram reći kako su to i dalje podružnice HSP-a BiH i bit će im ponuđena suradnja i mogućnost pripremati svoje podružnice za sljedeće lokalne izbore. Ne smatram kako im je preveliki grijeh to što nisu došli na sabor."

O kojim je podružnicama riječ?
"Riječ je o podružnici Usora, tri podružnice iz Posavine, podružnici iz Stoca, sarajevskoj i dijelom čapljinskoj te posuškoj."

Saboru je nazočilo i nekoliko bivših članova HSP-a BiH. Znači li to da se neki od njih planiraju vratiti u stranku?
"Da, jedan broj njih otišao je sa Živkom Budimirom u SPP i shvatili su da je to bio pogrešan potez te je njihova želja ponovno se integrirati u HSP, što ćemo im vrlo rado omogućiti. Na saboru u Ljubuškom obratio se naš bivši visoki dužnosnik Vjekoslav Čamber kojega velika većina dužnosnika HSP-a BiH uvažava i smatra kako ne može nigdje politički djelovati osim u HSP-u. Čak je i on sam to rekao. Zanimljivo je spomenuti kako je on još uvijek direktor Političke akademije "Dr. Ante Starčević" koja djeluje u sastavu HSP-a BiH te je, kao takav, automatizmom član Predsjedništva HSP-a BiH. Dakle, on nikada nije razriješen s te dužnosti te smo ga pozvali da zauzme svoje mjesto i nastavi političko djelovanje u HSP-u BiH. Saboru je nazočio i veći broj dužnosnika Hrvatskog pravaškog bloka koji je najavio ujedinjenje s HSP-om BiH, kao i određen broj aktivnih članova koji su bili u SPP-u na čelu sa Željkom Asićem."

Kakvo je stanje općenito u stranci i koliko je ulazak u Platformu uništio HSP BiH?
"Stranka je imala vrtoglavi uspon od 2006. do 2010., što je i logično jer smo participirali u vlasti u nekoliko županija. Kao takvi ste, naravno, zanimljivi različitim profilima ljudi, tako da je to razdoblje kad se u HSP ulazilo "kao u svatove". U stranku je tada ušao veliki broj osoba koje joj ni ideološki ni na bilo koji drugi način ne pripadaju, već su u članstvu u njoj vidjeli neki osobni interes i, zaista, jedan broj takvih ljudi pozicionirao se unutar tijela HSP-a BiH. Na izborima 2010. kada smo polučili relativno lošiji rezultat u odnosu na one prije u koaliciji s HDZ-om 1990. imali smo kapaciteta participirati u federalnoj vlasti, možda i nekim županijama, međutim, HDZ 1990. nije bio spreman ući u Platformu i dogodilo se da je HSP donio odluku sam ući i preuzeti određenu odgovornost. I sada kažem kako je to bio dobar politički potez, ali sad je jasno da HSP BiH nije imao kapaciteta ni čvrstih ljudi tu "utakmicu" odigrati do kraja. To se vidjelo i kroz odnos ministara, direktora u javnim poduzećima, ali i sve ostale pozicije kojima je HSP BiH pozicionirao svoje kadrove. To su oni kadrovi čiji su pravaštvo, ali i karakter bili vrlo upitni s obzirom na ishod svega. Kasnije su napuštanjem HSP-a BiH, soliranjem, osnivanjem vlastitih stranaka, kao i izlaskom na izbore 2014. shvatili kako je to bila politička ekshibicija, a mi koji smo u HSP-u 25 i više godina shvatili smo kako je to zaista bila jedna politička pogreška i vjerujem da, barem dok sam ja na čelu, HSP takvo nešto neće lako ponoviti."

S HDZ-om BiH potpisali ste koaliciju o zajedničkom izlasku na lokalne izbore u Rami. Je li moguća koalicija u nekim drugim općinama?
"Mi smo podružnici Rama dali "zeleno svjetlo" da dogovara koaliciju na razini općine za ove lokalne izbore. To je bila procjena Izvršnog odbora podružnice i očito je kako to ide u tom smjeru. Podružnica Rama HSP-a BiH smatra kako će osigurati određeno funkcioniranje stranke suradnjom s HDZ-om BiH. Nismo smatrali kako bi bilo nužno dogovarati koaliciju za općinska vijeća, ali smo prihvatili mogućnost kandidature zajedničkih kandidata za načelnike, pogotovo u općinama o kojima je bilo riječi i na sjednicama HNS-a, odnosno općinama poput Viteza, Novog Travnika, Odžaka, Žepča, Stoca. Tu zaista postoji mogućnost suradnje jer će HSP BiH pregovarati sa svim hrvatskim strankama o mogućnosti kandidature zajedničkog kandidata za načelnika kako se ne bi ponovila sudbina Viteza i Novog Travnika s posljednjih lokalnih izbora. Cilj je da se tamo gdje smo od rata imali načelnika iz reda hrvatskog naroda ne dogodi da ga izgubimo. U tom je smislu HSP spreman na dogovor sa svim hrvatskim strankama, pa tako i HDZ-om BiH."

Koja su očekivanja od lokalnih izbora i planovi HSP-a BiH?
"U općinama gdje god budemo imali tu mogućnost, natjecat ćemo se da što bolje pozicioniramo stranku, uredimo je iznutra i polučimo što bolji rezultat i na sljedećim lokalnim izborima, kao što se nadamo da ćemo konsolidirati stranku i biti ponovno značajan politički faktor. Cilj nam je da to postanemo do općih izbora 2018. Moram naglasiti kako u svom radu imamo veliku potporu HSP-a Ante Starčević iz Republike Hrvatske, s kojim izvrsno surađujemo."

Bili ste federalni zastupnik, znate kako funkcionira ta razina vlasti. Ima li, po vašem mišljenju, izgleda za izmjenu Izbornog zakona BiH?
"Zaista sam na početku ovog mandata povjerovao u mogućnost izmijene Izbornog zakona jer su se vrlo ozbiljne poruke mogle čuti od čelnika svih stranaka u koaliciji. Prije svih mislim na predstavnike SDA i HDZ-a BiH koji imaju kapacitet mijenjati i Ustav i Izborni zakon. Međutim, znajući kako funkcionira federalna i državna razina, sve ono što ozbiljno planirate napraviti, ako ne napravite u prvoj godini mandata, to je, kako vrijeme odmiče, sve teže provesti. Sad sam, nakon godinu i pol mandata, sve više skeptičan. Naravno da predstavnicima Bošnjaka najmanje odgovara promjena Izbornog zakona i time će biti teže provesti sve te ustavne promjene ili eventualne izmjene Izbornog zakona, međutim, nadam se kako će najnovije najave međunarodne zajednice, pa i ozbiljnijeg angažmana američke administracije kad su u pitanju problemi funkcioniranja vlasti u BiH možda doprinijeti nekom pozitivnom ishodu, prije svega mislim na poziciju Hrvata u BiH, tako da vjerujem kako će se provesti presuda "Sejdić-Finci", put prema EU, presuda Ustavnog suda glede grada Mostara i još puno toga što je u ovoj državi problem po sadašnjim zakonima dovesti na neki način u red ili barem ubrzati proces da se eliminiraju zakonske prepreke i anomalije kako nam se ne bi dogodilo da nam člana Predsjedništva biraju drugi, da nam Dom naroda popunjavaju neki koji se samo izjašnjavaju kao pripadnici određenog naroda. Moju skeptičnost umanjuje činjenica da su se vanjski čimbenici ozbiljno zainteresirali za uključivanje u političku zbilju u BiH."

logo

Hrvatska stranka prava
Bosne i Hercegovine

Dužnosnici HSP BiH

Predsjednik: Stanko Primorac
Dopredsjednici: Lazo Rajič
Viktor Kvesić
Željko Koroman
Željko Stipić
Glavni tajnik: Petar Milić
Predsjednik Gl.stana: Berislav Elez
Predsjednik Zajednice hrvatskih branitelja "Vitez Blaž Kraljević": Zdenko Dominović
Predsjednica Zajednice pravaških žena "Kraljica Jelena": Sanela Osmić
Podržavate li inicijativu HSP-a BiH o donošenju Zakona o lustraciji?
Da
76%
Ne
14%
Ne znam
10%
Ukupno glasova: 533